Srpska pravoslavna crkva obeležava Blagovesti, praznik sećanja na susret device Marije i arhangela Gavrila, koji joj je, prema Jevanđeljima, saopštio da će roditi spasitelja ljudskog roda Danas je i Velika subota drugi dan žalosti posle Velikog petka – dana raspeća Isusa Hrista.
Praznik Blagovesti je jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji se slavi se u znak sećanja na „blagu vest“, kada je, prema crkvenom učenju, arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.
Blagovesti spadaju u radosne događaje i radosne hrišćanske praznike. Slave se uvek 7. aprila, tačno devet meseci pre Božića.
Smatra se da od Blagovesti počinje setva jarih žita. Takođe se veruje da je taj dan srećan za kalemljenje voća.Nekada se narod u selima bojao zime, sve dok taj dan ne prođe.
Veliku subotu vernici obeležavaju u molitvi i tišini, jer je to dan koji je Hristos proveo u Hadu. Vernici celivaju plaštanicu koja je na Veliki petak svečano izneta pred pravoslavne oltare.
Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom Svetog Vasilija Velikog završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja.
Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone posle dana žalosti kada se umesto liturgija služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.
Posle Velikog petka i Velike subote dolazi Uskrs, najsvečaniji hrišćanski praznik. Uskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava vaskrsnuće Hristovo iz mrtvih, kao pobeda vere i života nad smrću.
Cela nedelja praznika zove se Svetla nedelja, a tada se pevaju radosne crkvene pesme.Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: „Hristos vaskrse“ i „Vaistinu vaskrse“.