Srpska pravoslavna crkva sutra slavi spomen na Svetog Savu, srpskog prosvetitelja, prvog arhiepiskopa, istoričara i putopisca. Savindan, jedan od najvećih hramovnih i porodičnih praznika slavi se kao školska i slava mnogih zanatlija.
Rastko Nemanjić, је najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog. Od oca je na upravu dobio Zahumlje, međutim pobegao je na Svetu Goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, dobivši ime Sava.
Sveti Sava je sa ocem podigao manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Atonskoj gori iz kojeg su upravljali srpskom državom. Princ i monah izdejstvovao je od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla 1219. godine u Nikeji autokefalnost srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju sa sedištem u manastiru Žiča.
Prvi pisani trag o školskoj proslavi Svetog Save datira iz 1734-te godine, a u škole je posle višedecenijske pauze nakon Drugog svetskog rata vraćena 1989. Sava je upamćen i kao vešt diplomata koji je nad očevim telom pomirio zavađenu braću i književnik iza kojeg su ostala dela: „Žitije Svetog Simeona“ , Karejski , Studenički i Hilandarski tipik, kao i Zakonopravilo.