SUTRA SLAVIMO SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG ČUDOTVORCA
Od
tv4s objavljen мај 11, 2024
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra slave Svetog Vasilija Ostroškog, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori i mesto su hodočašća za vernike svih religija.
Sveti Vasilije jedan je od najpoštovanijih svetitelja u našem narodu, a među Srbima je poznat i kao Čudotvorac. Rođen je 1610. kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjići, kod Trebinja.
Usled straha od danka u krvi, roditelji ga već sa 12 godina šalju u osamljeni manastir Zavalu. Par godina kasnije prelazi u manastir Tvrdoš (Trebinje) gde pohađa manastirske škole. Stiče zvanje arhimandrita i kreće u obilazak velikih pravoslavnih centara na Svetoj Gori i u Rusiji. Godine 1638. u Pećkoj patrijaršiji je rukopoložen za mitropolita. Umro je 1671. u Ostrogu, gde se i danas čuvaju njegove mošti.
Postoje brojna pismena svedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene – svako kome je ovaj svetac pomogao, prilikom sledeće posete manastiru Ostrog zapisuje na papir čitavu priču i ostavlja u Gornjem manastiru, a monasi ih sakupljaju, čuvaju i pretvaraju u knjigu.
Ljudi koji su ikada spavali pod okriljem ove svete građevine, govore da je to bila najmirnija noć koju su prespavali.
Njegova dela su poznata i van granica Srpske pravoslavne crkve. Iscelitelj je svih nevoljnih i bolnih, koji sa čvrstom verom i ljubavlju dolaze i pristupaju mu kao velikom čudotvorcu i Božijem ugodniku.
U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih veroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i isceljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.
Ne mogu se izbrojati razna čudesa, koja je gospod preko njega učinio i koje svakim danom čini i pokazuje nad svakim onim koji dolazi i traži pomoć posredstvom ovog velikog svetitelja, jerarha i učitelja, i podvižnika pravoslavne vere.
Njegovo sveto telo u celosti počiva u ostroškoj isposnici, nepodložno zakonu truljenja, više od trista godina.