ZADRUGARSTVO I UDRUŽIVANJE POLJOPRIVREDNIKA USLOV NAPRETKA NAŠE ZEMLJE

Zadruge i zadrugarstvo kao i zadrugari imaju veliki značaj za poljoprivredu Srbije ali i za samog poljoprivrednog proizvođača. Tako je bilo još od samog osnivanja prve zadruge u našoj zemlji još krajem 19 veka, kaže savetodavac leskovačke Savetodavne i stručne službe Nenad Stefanović.  Zakon o zadrugarstvu, koji je donet januara 2017. godine, uticao je na isticanje neophodnosti udruživanja i poslovanja po principima zadrugarstva.

Put ka tom cilju je veoma težak, postoje mnoge prepreke, od kojih je najveća svest ljudi, koja je po ovom pitanju zaista izobličena zbog pređašnjeg vremena, ali kako kaže Stefanović samo udruženi poljoprivrednici mogu i da proizvode i da prodaju svoje proizvode, a takođe i da jedinstveno nastupaju kod ugovaranja cene i izvoza proizvoda.Stefanović podvlači da na rešavanju ovog pitanja insistira i resorno ministarstvo.Tokom ovogodišnje tradicionalne Zimske škole za poljoprivrednike primarni poljoprivredni proizvođači informisani su o značaju zadrugarstva, ali i o sredstvima iz pristupnih fondova takozvanog IPARD programa mogu dobiti ako se udruže.

U razvijenim zemljama zapada, zadrugarstvo je razvijeno na zavidnom nivou. U tim zemljama je svest poljoprivrednih proizvođača takva da ne mora svaka kuća da ima kombajn ili veliki traktor pogotovo ako ima i radi manju površinu zemljišta, jer je samim tim način poslovanja bolji, smanjen je rizik od zaduživanja i propadanja. Kada se udruži deset proizvođača i kada kupe zajednički kombajn, pod pretpostavkom da imaju samo svako po 20 hektara zemljišta, iza ulaganja „stoji“ ukupno 200 hektara zemlje, više proizvedene robe, bolja je mogućnost pregovaranja o uslovima kupovine repromaterijala i slilčno. Kako zaključuju poljoprivredni stručnjaci upravo u tome se i ogleda pravo zadrugarstvo.